Pitanje "Kako funkcioniše rulet?" razrešavaju dve polovine igre. Rulet se sastoji od dve polovine: točka, na kome krupije vrti kuglicu, i stola, na kome igrači postavljaju uloge na odštampana polja. Osnovna pravila mogu se naučiti za nekoliko minuta, ali sto nudi desetine opklada sa različitim isplatama, a svaka od njih nosi istu malu prednost kuće. Ko razume kako rade točak i sto, zna i šta rulet može, a šta ne može da mu donese.
Kako funkcioniše rulet na dugi rok? Svaka opklada na evropskom točku vraća u proseku oko devedeset sedam posto uloženog, a ostatak zadržava kuća, bez obzira na to da li igrač bira jedan broj ili boju. Pojedinačni obrt je potpuno nasumičan i ne zavisi od prethodnih, pa niz od deset crvenih ne čini crno ni za dlaku verovatnijim. Točak nema pamćenje, a svaki obrt počinje od nule, sa istim šansama kao prvi.
Koliko rulet ima brojeva zavisi od vrste točka. Evropski rulet ima brojeve od jedan do trideset šest i jednu nulu, ukupno trideset sedam pregrada, dok američki dodaje i duplu nulu, pa ima trideset osam. Brojevi su naizmenično crveni i crni, a nula je zelena. Upravo nula čini razliku između fer igre i igre sa prednošću kuće, pa je evropski točak sa jednom nulom uvek povoljniji izbor od američkog sa dve nule.
Posle poziva krupijea da se opklade više ne primaju; zatim se prvo sklanjaju gubitni ulozi, a dobitni se isplaćuju po tabeli.
Od nule: sve isplate su računate kao da nula ne postoji, pa evropski točak vraća u proseku oko devedeset sedam posto uloženog.
Nije potrebno da bude: licencirani točkovi i generatori slučajnih brojeva redovno se proveravaju, pa je razuman izbor sto sa jednom nulom i budžet određen unapred.
Američki točak ima i duplu nulu, dakle trideset osam pregrada umesto trideset sedam, pa kuća na njemu zadržava veći deo uloga.
Sistem koji udvostručava ulog brzo stigne do najvećeg dozvoljenog uloga na stolu, a i novčanik igrača ima svoju granicu.
Ne čini; svaki obrt je potpuno nasumičan i počinje sa istim šansama kao prvi, jer točak nema pamćenje.